Razbijanje mitova: Razlika između intolerancije na hranu i alergije na hranu
U svakodnevnom životu, gdje god da smo, često se susrećemo s različitim mitovima i nesporazumima oko prehrane, posebno kada je riječ o alergijama i intolerancijama na hranu. Kao roditelj dijeteta s alergijom na proteine kravljeg mlijeka, često sam naišla na situacije u restoranima, na društvenim događanjima ili u vrtiću gdje su ljudi pokusali "ublažiti" moje zahtjeve koje se tiču sigurne prehrane djeteta, ali pri tome su često donijeli pogrešne zaključke.
Mitovi u svakodnevnoj praksi
Najčešći mit jest da je intolerancija na laktozu isto što i alergija na mlijeko. Kada kažem da je moje dijete alergično na mlijeko, mnogi odmah pomisle: "Pa onda može probati ovaj kolač ili jogurt, tu nema laktoze", jer ljudi često ne razlikuju intoleranciju od alergije. U restoranima često nailazim na oznake poput „lactose free“ na jelovnicima ili švedskim stolovima. Kada zamolim da se pripremi obrok bez mlijeka, često će me uputiti na stol s namirnicama označenima kao „lactose free“, no to i dalje može sadržavati proteine mlijeka — što je problem za mojeg Juraja.
Ova razlika je često zbunjujuća za laike, pa je ponekad potrebno strpljivo objašnjavati razliku između „dairy free“ (bez mliječnih sastojaka, proteina i laktoze) i „lactose free“ (samo bez laktoze).
Razlika između intolerancije i alergije na hranu
Intolerancija na hranu nije imunosnog tipa i uglavnom se radi o nedostatku ili smanjenoj funkciji enzima u crijevima, najčešće enzima laktaze. Kada tijelo nema dovoljno enzima za razgradnju sastojaka hrane, oni ostaju u obliku koji tijelo ne može pravilno apsorbirati, izazivajući probavne smetnje poput proljeva, grčeva ili nadutosti.
Alergija na hranu je imunološki odgovor tijela na određeni sastojak hrane, najčešće protein. Čak i najmanja količina (tragova) u hrani može izazvati ozbiljne, često životno ugrožavajuće reakcije poput angioedema, osipa, otežanog disanja ili anafilakse.
Kada je riječ o intoleranciji, a kada o alergiji?
Kod intolerancije često je moguće konzumirati malu količinu namirnice bez većih problema. Na primjer, neki s intolerancijom na laktozu mogu sigurno popiti do 250 mL mlijeka dnevno.
Kod alergije situacija je drugačija — čak i vrlo mala količina alergena može izazvati burnu reakciju, a simptomi se javljaju bez obzira na količinu hrane koju dijete unese.
